Hrana se ne baca

kako bacanje hrane utječe na klimatske promjene?

Pitate se kako, primjerice, prezrela banana i avokado ili pak stara štruca kruha bačena u kantu za smeće utječu na klimatske promjene i štete našem planetu?

Kada razmatramo zašto i na koji način bacanje hrane utječe na klimatske promjene kojima svjedočimo, važno je imati na umu cijeli životni ciklus naše hrane: od njezine proizvodnje, prijevoza, prodaje, konzumacije pa do zadnje faze – bacanja ostataka od hrane. Svaka faza u životnom ciklusu hrane koristi resurse koji stvaraju stakleničke plinove.

Staklenički plinovi glavni su uzrok klimatskih promjena koje sve većom snagom ugrožavaju život planeta Zemlje i nas, njezinih stanovnika.

Faza prijevoza hrane stvara najveći udio emisije stakleničkih plinova.

Hrana je danas globalna roba i putuje na velike udaljenosti kako bi završila na našim tanjurima. Razmislite samo o svojoj košarici i hrani koju kupujete: avokado iz Meksika (10.258 km), banane iz Južne Afrike (6.368 km), brokula iz Španjolske (1.500 km), krumpir iz Njemačke (760 km) i slično. Faza prijevoza namirnica koje svakodnevno kupujemo, a dobar dio te hrane bacamo, stvara najveći udio stakleničkih plinova u životnom ciklusu hrane.

Truljenje hrane dodatno pridonosi emisiji stakleničkih plinova.

Nadalje, kada se hrana baci u kantu za smeće, dolazi do njezine anaerobne razgradnje i stvara se metan, vrlo moćan staklenički plin.

Što mi možemo učiniti?

Od svih uzročnika klimatskih promjena možda je najlakše riješiti problem prehrambenog otpada jer na njega svatko može utjecati u svakodnevnom životu.

Kupovati planski, osigurati da potrošimo svu hranu koju kupimo te da hrana ne propada i ne bude bačena, ključni su načini za smanjenje ugljičnog otiska i pomoć u borbi protiv klimatskih promjena. Na taj će se način proizvoditi ona količina hrane koja će biti pojedena, što će dovesti do smanjenja emisije stakleničkih plinova tijekom cijelog životnog ciklusa hrane.


ŠTO SU KLIMATSKE PROMJENE?

Ukratko, klimatske su promjene dugoročne promjene vremenskih obrazaca i temperatura na Zemlji. Resursi koje svakodnevno koristimo u modernom životu – za grijanje domova, odijevanje, putovanja, proizvodnju i prijevoz hrane diljem svijeta doprinose ispuštanju stakleničkih plinova u Zemljinu atmosferu. Ti plinovi, od kojih je ključan ugljikov dioksid, oslobađaju toplinu i mijenjaju temperaturu, vrijeme i klimu Zemlje. Sve veće temperature dovode do porasta razine mora, poplava, šumskih požara, topljenja polarnog leda i ekstremnih vremenskih događaja koji ugrožavaju staništa, divlje životinje i ljude.

Saznaj više

Jeste li znali…

Koliko proizvedene hrane godišnje postaje otpad?

Svake se godine u svijetu baci gotovo 1,3 milijarde tona hrane.
To je trećina ukupne količine hrane proizvedene za ljudsku potrošnju koja postaje otpad.

Možete li zamisliti da se u Europskoj uniji godišnje baca oko 88 milijuna tona hrane?

Ako to pretvorimo u novčanu vrijednost, može se usporediti s godišnjim proračunom EU-a za različite programe potpore za sve države članice!

Koliko poljoprivrednih površina koristimo za proizvodnju hrane koju na kraju bacamo?

Godišnje se radi proizvodnje hrane koja se ne konzumira, koristi 1,4 milijarde hektara zemlje ili 28 posto poljoprivrednog područja u svijetu. To je područje nešto manje od Rusije, a nešto veće od cijele Kanade.

Koje se namirnice najčešće bacaju na svjetskoj razini?

Neki se prehrambeni proizvodi bacaju češće od drugih. Korjenasti usjevi, voće i povrće imaju najveći udio u prehrambenom otpadu, pri čemu oko 45 posto njihove proizvodnje propada.

Odakle dolaze najveće količine otpada?

U Europskoj uniji više od polovice otpada od hrane dolazi iz kućanstava! S trgovinama i ugostiteljskim sektorom taj udio iznosi 70 posto, dok 30 posto otpada od hrane nastaje u sektoru proizvodnje i prerade hrane.

53%

kućanstva

19%

prerada

12%

ugostitelji

11%

proizvodnja

5%

prodaja

Kako utjecati na smanjenje potrebe za upotrebom pesticida?

Što se više hrane proizvodi, koristi se i više pesticida koji narušavaju biološku raznolikost. Racionalnom upotrebom hrane možemo pomoći da se nahrani svijet na učinkovitiji način i tako smanjiti potrebu za pesticidima i dodatnim poljoprivrednim zemljištima, ostavljajući više prostora za prirodne ekosustave i bioraznolikost. Pčele i drugi kukci od vitalne su važnosti za globalnu proizvodnju hrane jer oprašuju tri četvrtine svih usjeva.

Što Hrvati najčešće bacaju?

Čak 65 posto Hrvata baca ostatke od pripremljene hrane! Ako vam se ne jede ista hrana drugi dan, upravo ti ostatci, uz sasvim malo mašte, mogu biti izvrsna namirnica za pripremu posve novog obroka. Čak svaki četvrti ispitanik baca povrće i voće – namirnice kojima, uz malo znanja o pravilnom čuvanju, možete produljiti svježinu.

Zašto Hrvati bacaju hranu?

Više od 50 posto naših građana koji bacaju hranu to čine jer se hrana pokvarila. Iako je navedeni podatak zastrašujući, on istovremeno govori o velikom prostoru za smanjenje otpada od hrane u našim kućanstvima. Planiranje tjednih obroka i planske kupnje rješenje su za prekomjerno gomilanje namirnica koje bacamo kada se pokvare.

Kako usporiti truljenje voća i povrća?

Polovica Hrvata baca voće i povrće. Iako to nikako nije podatak kojim se možemo pohvaliti, dobro je znati da truljenje ovih namirnica, zbog čega uglavnom završavaju na otpadu, možemo usporiti vrlo jednostavnim praksama kod kuće. Pojedino voće i povrće osjetljivo je na etilen pa ga je važno držati odvojeno od onog voća i povrća koje ga otpušta.

Izvori:
CEIP; projekt – Srdačno, hrana
Rezultati statističkog istraživanja o otpadu od hrane u RH, MINGOR, 2021.
Istraživanje o navikama potrošača prilikom postupanja s hranom, Improve za Dukat, 2023.

Newsletter

Pretplati se i najbolji savjeti stižu u tvoj inbox