Hrana se ne baca

Nauči kako izbjeći bacanje hrane za vrijeme uskrsnih blagdana

Saznaj kako namirnice držati duže svježima, a od chefa Damira Tomljanovića nauči kreativno upotrijebiti višak hrane

Pogledaj savjete

Just Eat It – A Food Waste Story

Prijavi se za besplatnu projekciju u Splitu te u ugodnom ambijentu osvijesti globalni problem bacanja hrane. Saznaj i kako promjenom vlastitih navika možemo postati dio nužne i pozitivne promjene.

Prijavi se

Donosimo gotovo 40 savjeta za smanjenje otpada od hrane kod kuće, prilikom kupnje i u restoranu!

Donosimo gotovo 40 savjeta za smanjenje otpada od hrane kod kuće, prilikom kupnje i u restoranu.

Pogledaj savjete

projekt „Hrana se ne baca“ dobio je najveće priznanje struke!

Osvojio je zlatni Grand PRix u kategoriji društveno odgovornog poslovanja koji dodjeljuje Hrvatska udruga za odnose s javnošću.

Projekt „Hrana se ne baca” predstavlja krunu aktivnosti koje Dukat već dugi niz godina provodi s ciljem smanjenja stvaranja otpada od hrane.

Neprekidna optimizacija procesa u opskrbnom lancu, prodaja proizvoda u drugoj polovici roka trajanja po sniženim cijenama u mreži naših diskonata i donacije proizvoda s kraćim rokom trajanja ključni su alati koje koristimo s ciljem sprječavanja nastajanja otpada od hrane.

Projektom „Hrana se ne baca” svoja znanja dijelimo s građanima jer 76 posto ukupnog otpada od hrane u Hrvatskoj stvaraju kućanstva.

Hvala stručnom žiriju koji je prepoznao doprinos ovog projekta razvijanju svijesti o odgovornom postupanju s hranom!

Foto by Niko Goga

PROVELI SMO Istraživanje

Koliko hrane bacamo?

Detaljne rezultate istraživanja u kojemu smo ispitali navike potrošača kada je riječ o odgovornom postupanju s hranom doznajte ovdje.

76%

otpada od hrane stvara se u kućanstvima

51%

građana baca savršeno dobru
hranu – ostatke obroka

40%

građana prepoznaje razliku u oznakama trajanja hrane

Saznaj više

Uključi se

Postani hranoznalac

Udružili smo snage sa stručnjacima i inspirativnim pojedincima kako bismo vas potaknuli na promjene.

Nauči od
drugih

Saznaj više

Što s ostacima hrane?

Saznaj više

Kako čuvati namirnice?

Saznaj više

NAUČI

KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU OZNAKA „UPOTRIJEBITI DO“ I „NAJBOLJE UPOTRIJEBITI DO“?

Prema procjeni Europske komisije 8,8 tisuća tona otpada od hrane koji godišnje nastane u zemljama Europske unije povezano je s pogrešnim tumačenjem oznaka na hrani „Upotrijebiti do“ i „Najbolje upotrijebiti do“.

Saznaj više

Saznaj više

Jeste li znali…

Koliko proizvedene hrane godišnje postaje otpad?

Svake se godine u svijetu baci gotovo 1,3 milijarde tona hrane.
To je trećina ukupne količine hrane proizvedene za ljudsku potrošnju koja postaje otpad.

Možete li zamisliti da se u Europskoj uniji godišnje baca oko 88 milijuna tona hrane?

Ako to pretvorimo u novčanu vrijednost, može se usporediti s godišnjim proračunom EU-a za različite programe potpore za sve države članice!

Koliko poljoprivrednih površina koristimo za proizvodnju hrane koju na kraju bacamo?

Godišnje se radi proizvodnje hrane koja se ne konzumira, koristi 1,4 milijarde hektara zemlje ili 28 posto poljoprivrednog područja u svijetu. To je područje nešto manje od Rusije, a nešto veće od cijele Kanade.

Koje se namirnice najčešće bacaju na svjetskoj razini?

Neki se prehrambeni proizvodi bacaju češće od drugih. Korjenasti usjevi, voće i povrće imaju najveći udio u prehrambenom otpadu, pri čemu oko 45 posto njihove proizvodnje propada.

Odakle dolaze najveće količine otpada?

U Europskoj uniji više od polovice otpada od hrane dolazi iz kućanstava! S trgovinama i ugostiteljskim sektorom taj udio iznosi 70 posto, dok 30 posto otpada od hrane nastaje u sektoru proizvodnje i prerade hrane.

53%

kućanstva

19%

prerada

12%

ugostitelji

11%

proizvodnja

5%

prodaja

Kako utjecati na smanjenje potrebe za upotrebom pesticida?

Što se više hrane proizvodi, koristi se i više pesticida koji narušavaju biološku raznolikost. Racionalnom upotrebom hrane možemo pomoći da se nahrani svijet na učinkovitiji način i tako smanjiti potrebu za pesticidima i dodatnim poljoprivrednim zemljištima, ostavljajući više prostora za prirodne ekosustave i bioraznolikost. Pčele i drugi kukci od vitalne su važnosti za globalnu proizvodnju hrane jer oprašuju tri četvrtine svih usjeva.

Što Hrvati najčešće bacaju?

Čak 65 posto Hrvata baca ostatke od pripremljene hrane! Ako vam se ne jede ista hrana drugi dan, upravo ti ostatci, uz sasvim malo mašte, mogu biti izvrsna namirnica za pripremu posve novog obroka. Čak svaki četvrti ispitanik baca povrće i voće – namirnice kojima, uz malo znanja o pravilnom čuvanju, možete produljiti svježinu.

Zašto Hrvati bacaju hranu?

Više od 50 posto naših građana koji bacaju hranu to čine jer se hrana pokvarila. Iako je navedeni podatak zastrašujući, on istovremeno govori o velikom prostoru za smanjenje otpada od hrane u našim kućanstvima. Planiranje tjednih obroka i planske kupnje rješenje su za prekomjerno gomilanje namirnica koje bacamo kada se pokvare.

Kako usporiti truljenje voća i povrća?

Polovica Hrvata baca voće i povrće. Iako to nikako nije podatak kojim se možemo pohvaliti, dobro je znati da truljenje ovih namirnica, zbog čega uglavnom završavaju na otpadu, možemo usporiti vrlo jednostavnim praksama kod kuće. Pojedino voće i povrće osjetljivo je na etilen pa ga je važno držati odvojeno od onog voća i povrća koje ga otpušta.

Izvori:
CEIP; projekt – Srdačno, hrana
Rezultati statističkog istraživanja o otpadu od hrane u RH, MINGOR, 2021.
Istraživanje o navikama potrošača prilikom postupanja s hranom, Improve za Dukat, 2023.

Osvijesti se

Kako bacanje hrane utječe na klimatske promjene?

Saznaj više

Newsletter

Pretplati se i najbolji savjeti stižu u tvoj inbox

Hvala im

Pokrovitelji projekta

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat.

Partner projekta