Prijavi se za besplatnu projekciju u Zagrebu, Karlovcu ili Bjelovaru te u ugodnom ambijentu i uz besplatne kokice osvijesti globalni problem bacanja hrane. Saznaj i kako promjenom vlastitih navika možemo postati dio nužne i pozitivne promjene.
PROVELI SMO Istraživanje
Detaljne rezultate istraživanja u kojemu smo ispitali navike potrošača kada je riječ o odgovornom postupanju s hranom doznajte ovdje.
Udružili smo snage sa stručnjacima i inspirativnim pojedincima kako bismo vas potaknuli na promjene.
NAUČI
Saznaj više
Svake se godine u svijetu baci gotovo 1,3 milijarde tona hrane.
To je trećina ukupne količine hrane proizvedene za ljudsku potrošnju koja postaje otpad.
Ako to pretvorimo u novčanu vrijednost, može se usporediti s godišnjim proračunom EU-a za različite programe potpore za sve države članice!
Neki se prehrambeni proizvodi bacaju češće od drugih. Korjenasti usjevi, voće i povrće imaju najveći udio u prehrambenom otpadu, pri čemu oko 45 posto njihove proizvodnje propada.
U Europskoj uniji više od polovice otpada od hrane dolazi iz kućanstava! S trgovinama i ugostiteljskim sektorom taj udio iznosi 70 posto, dok 30 posto otpada od hrane nastaje u sektoru proizvodnje i prerade hrane.
kućanstva
prerada
ugostitelji
proizvodnja
prodaja
Što se više hrane proizvodi, koristi se i više pesticida koji narušavaju biološku raznolikost. Racionalnom upotrebom hrane možemo pomoći da se nahrani svijet na učinkovitiji način i tako smanjiti potrebu za pesticidima i dodatnim poljoprivrednim zemljištima, ostavljajući više prostora za prirodne ekosustave i bioraznolikost. Pčele i drugi kukci od vitalne su važnosti za globalnu proizvodnju hrane jer oprašuju tri četvrtine svih usjeva.
Čak 65 posto Hrvata baca ostatke od pripremljene hrane! Ako vam se ne jede ista hrana drugi dan, upravo ti ostatci, uz sasvim malo mašte, mogu biti izvrsna namirnica za pripremu posve novog obroka. Čak svaki četvrti ispitanik baca povrće i voće – namirnice kojima, uz malo znanja o pravilnom čuvanju, možete produljiti svježinu.
Više od 50 posto naših građana koji bacaju hranu to čine jer se hrana pokvarila. Iako je navedeni podatak zastrašujući, on istovremeno govori o velikom prostoru za smanjenje otpada od hrane u našim kućanstvima. Planiranje tjednih obroka i planske kupnje rješenje su za prekomjerno gomilanje namirnica koje bacamo kada se pokvare.
Polovica Hrvata baca voće i povrće. Iako to nikako nije podatak kojim se možemo pohvaliti, dobro je znati da truljenje ovih namirnica, zbog čega uglavnom završavaju na otpadu, možemo usporiti vrlo jednostavnim praksama kod kuće. Pojedino voće i povrće osjetljivo je na etilen pa ga je važno držati odvojeno od onog voća i povrća koje ga otpušta.
Izvori:
CEIP; projekt – Srdačno, hrana
Rezultati statističkog istraživanja o otpadu od hrane u RH, MINGOR, 2021.
Istraživanje o navikama potrošača prilikom postupanja s hranom, Improve za Dukat, 2023.
Newsletter
