Hrana se ne baca

SAVJETI

Stvori nove navike

Ne znaš kako početi stjecati nove navike u svakodnevnom životu i tako pozitivno utjecati na smanjenje otpada od hrane u vlastitom kućanstvu?

Spremni smo te u tome podržati.

Donosimo gotovo 40 savjeta za smanjenje otpada od hrane kod kuće, u dućanu i u restoranu.

Kod kuće

1.
Vrijeme je za novi pristup ostacima hrane.

Koristite ostatke hrane u pripremi obroka. Ostaci pečene piletine od danas mogu postati ukusna domaća pašteta sutra. Kada koristite ostatke hrane, štedite novac i vrijeme koje biste koristili za ponovni odlazak u dućan, a što je najvažnije – smanjujete svoj ugljični otisak!

2.
Odredite mjesto u hladnjaku za spremanje ostataka hrane.

Ostatke hrane ili namirnice pred istekom roka trajanja uvijek odlažite na isto mjesto u hladnjaku – tako ćete imati jasan uvid u pravo stanje namirnica ili ostataka hrane koje je potrebno prvo iskoristiti. Osim toga, jednostavnije ćete i brže iskombinirati i osmisliti kako te namirnice iskoristiti za sljedeći obrok.

3.
Odredite dane za „inventuru“ hladnjaka i zamrzivača.

Jednom do dva puta mjesečno odredite dan za „inventuru“ hladnjaka i zamrzivača te iskoristite namirnice koje biste u suprotnom uskoro bacili. Isto tako, tjedan dana prije odlaska na godišnji odmor, kupovinu namirnica svedite na minimum te nastojte iskoristiti sve namirnice koje već imate u hladnjaku ili zamrzivaču.

4.
Vaš hladnjak treba redovnu brigu!

Ne pretrpavajte hladnjak. Ako je hladnjak pretrpan, hladan zrak teže kruži hladnjakom, smanjuje se vijek trajanja hrane i njezina svježina. Nadalje, kada radite prethodno spomenutu „inventuru“ u hladnjaku, svakako i očistite hladnjak vlažnom krpom te pregledno rasporedite namirnice.

5.
Prestanite stvarati
NLO-ove!

Da, neidentificirane smrznute objekte u vašem zamrzivaču! NLO-ovi su svi dobri ostaci hrane koje zamrznete, ne označite i zaboravite na njih godinu dana, a onda ih bacite. Vaše vrijeme, novac, dobra hrana i računi za struju i plin već su utrošeni, a hranu za koju ste sve te resurse utrošili, niste konzumirali. Spriječite nastanak NLO-ova tako da ostatke hrane zamrzavate u manjim porcijama, označavate ih naljepnicama na koje prethodno ispišete naziv jela i datum smrzavanja, a mudro je osmisliti i raspored namirnica u zamrzivaču prema kategorijama (meso, riba, ostaci gotove hrane, voće i povrće…).

6.
Naučite pravilno čuvati hranu.

Na primjer, jabuke, kruške, banane i naranče ne bi trebale biti u dodiru jedne s drugima jer kada su blizu, međusobno uzrokuju brže sazrijevanje. Rajčice, avokado, krumpir, banane i agrumi moraju se čuvati izvan hladnjaka i to samo u ambalaži koja je prikladna za hranu.

7.
Naučite razliku između „Upotrijebiti do“ i „Najbolje upotrijebiti do“.

Oznaka „Upotrijebiti do“ oznaka je zdravstvene ispravnosti proizvoda i koristi se za lako kvarljive namirnice poput svježeg mesa, svježe ribe, svježeg pilećeg mesa i sl. Nakon isteka datuma uz oznaku „Upotrijebiti do“ namirnicu nije preporučljivo koristiti.

No, s druge strane, oznaka „Najbolje upotrijebiti do“ govori o datumu do kada su kvaliteta i organoleptička svojstva namirnice najbolja. Ova se oznaka koristi za tjesteninu, rižu, kolače, čokoladu, pahuljice i slične proizvode koji se mogu koristiti i nakon označenog datuma, ako su namirnice mirisom i okusom u redu. Drugim riječima, „Najbolje upotrijebiti do“ ne znači „Loše nakon“.

8.
Ne kuhajte za
8 osoba ako je na večeri
5 osoba.

Mnogi ljudi skloni su pripremi i posluživanju previše hrane, posebno ako se pripremamo za druženja uz hranu. Procijenite veličinu porcija prema broju i „apetitu“ uzvanika i ukućana te radije skuhajte manje nego previše. Ukusni zalogaji, primjerice „za narezati“, prije ili nakon glavnog jela osigurat će pun trbuh uzvanika i zadovoljstvo domaćina!

Online potražite kalkulatore za izračun porcija koji vam mogu pomoći pri planiranju porcija.

9.
Koristite manje tanjure i posuđe.

U posljednjih 20 godina veličine tanjura povećale su se diljem svijeta. Što je tanjur veći, to ste više skloni napuniti ga hranom. Korištenjem manjih tanjura osigurat ćete da manje hrane ostaje nepotrošeno. Osim toga, manji tanjuri također sprječavaju prejedanje.

10.
Manje je
više.

Kada kupujete hranu, pokušajte se usredotočiti na kvalitetu, ne nužno samo na količinu hrane. Naime, kada kupujete manje, stvarat ćete i manje otpada. Osim toga, mnogo je lakše odlučiti baciti jeftinu hranu nego onu koja je skuplja, a nerijetko i kvalitetnija.

11.
Ne miješajte ostatke prilikom njihova skladištenja.

Ostatke hrane odvajajte prema vrsti te ih odvojeno pohranjujte za njihovu lakšu integraciju u sljedeći obrok.

12.
Osigurajte dovoljan broj posuda za pohranu ostataka hrane.

Dobar je savjet imati rolu vrećica za hladnjak u blizini ili izravno u vašem hladnjaku. To će olakšati zamatanje i čuvanje i najmanjeg ostatka hrane (primjerice ostatak trećine svježe paprike) koji bi u suprotnom mogao završiti u smeću. Za pohranu namirnica stručnjaci preporučuju korištenje staklenih posuda te višekratnih silikonskih vrećica. Voštani papir za višekratno zamatanje namirnica odličan je način kako održati svježinu namirnica, a bez stvaranja otpada.

13.
Razdijelite višak hrane.

Poslije obilnijeg obroka nakon kojeg je ostalo hrane na stolu, pripremite paketiće hrane koje će gosti ponijeti kući. Viškove hrane možete podijeliti i s obitelji ili pak sa starijima i osobama s nižim primanjima u susjedstvu.

14.
Uzgajajte svoju hranu.

Pridružite se trendu uzgoja vlastite hrane u svom domu bez obzira imate li vrt ili ne. Voće, povrće i začinsko bilje koje sami uzgojite, cijenit ćete više nego kupljenu hranu i sigurni smo da njihovi ostaci neće završiti u smeću. Osim toga, jest ćete proizvode bez straha od eventualnih ostataka zaštitnih sredstava na njima.

15.
Jedite krajeve i stabljike.

Brojno povrće ima dijelove koji se u klasičnoj pripremi jela nerijetko ne koriste. Na primjer, stabljike brokule često se odstranjuju, iako su najukusniji i najzdraviji dio biljke. Jedite stabljike peršina, vrhove cikle, stabljike kelja, listove celera…

16.
Iskoristite ostatke namirnica za temeljac ili juhu.

Od ostataka povrća, mesa, kostiju ili ribe napravite temeljce, bujone i juhe. Osim što čine jela ukusnijima, temeljci i bujoni nutritivno su visokovrijedne namirnice s pozitivnim učincima na naše zdravlje.

17.
Budite kreativni, kuhajte bez recepata!

Ako vam nedostaje sastojak tijekom pripreme jela, ne žurite u kupnju već ga zamijenite drugim. Peršin umjesto bosiljka, svježi sir umjesto ricotte, mrkva umjesto slatkog krumpira. Većina je slanih jela prilagodljiva, a kako stječete iskustvo i samopouzdanje, možete kuhati kombinirajući hranu koju već imate pri ruci umjesto da se strogo držite kuhanja prema receptu.

18.
FIFO (Prvo unutra, prvo van).

Pravilo profesionalnih kuhara: Prvo unutra, prvo van (FirstInFirstOut). Kada spremate namirnice, pozicionirajte starije prema naprijed kako biste ih prve koristili bilo u hladnjaku, zamrzivaču ili smočnici. Na primjer, stavite nove jabuke ispod starijih u zdjeli kako biste prvo konzumirali one starije i zrelije. Razmislite, primjerice, o postavljanju oznake „Prvo pojedi ovo“ kako biste osigurali da i ostali ukućani provode FIFO pravilo.

19.
Zapisujte koju i koliko hrane bacate.

Vodite evidenciju koliko i koju hranu najčešće bacate. Rezultat bi vas mogao neugodno iznenaditi, ali i natjerati na racionalniju kupnju i korištenje namirnica. Većina je slanih jela prilagodljiva, a kako stječete iskustvo i samopouzdanje, možete kuhati kombinirajući hranu koju već imate pri ruci umjesto da se strogo držite kuhanja prema receptu.

20.
Poučavajte djecu zašto je važno stvarati manje otpada od hrane.

Razgovarajte s djecom o tome odakle dolazi hrana, o resursima koji su uloženi u njezinu proizvodnju, pakiranje, prijevoz, u pripremu obroka… Učite ih da od malih nogu budu svjesni važnosti smanjenja otpada od hrane radi dobrobiti planeta.

21.
Naučite kako produžiti rok trajanja hrani.

Posvetite se proučavanju starih tehnika za produžavanje roka trajanja hrane. Konfitiranje, fermentiranje, kiseljenje i termička obrada neke su od metoda kojima namirnicama koje volimo produžujemo vijek trajanja ili im pak mijenjamo organoleptička svojstva. Primjerice, ukiseljeni ljubičasti luk prava je poslastica, a postupak kiseljenja ne može biti jednostavniji i brži!

22.
Kompostiranje je samo malo bolja opcija od bacanja hrane.

Često čitamo i slušamo o trendu kompostiranja u kućanstvima, no ono je tek malo bolje u odnosu na bacanje hrane. Nemojmo zaboraviti kako su i za hranu koju kompostiramo utrošeni resursi za proizvodnju, pakiranje, prijevoz, čuvanje…

23.
Ne odustajte!

Ako imate loš dan (s otpadom hrane) ili jednostavno nemate volje da danas iskoristite ostatke hrane, to je u redu. Počnite iznova sutra. Svijest i trud najvažniji su prvi koraci prema promjeni. Vi to možete!

24.
Imajte mjeru!

ODRASLA
OSOBA

DIJETE
4-10 GODINA

4x

RIŽA ILI HELJDA

Dostatna količina riže ili heljde za pripremu glavnog obroka za odraslu osobu stane u četiri jušne žlice. Ako je u pitanju dijete od 4 do 10 godina, sasvim su mu dovoljne 2 do 3 žlice.

2-3x

6x

KUSKUS

Kuskus je žitarica koja se bitno ne povećava kuhanjem kao što je to slučaj s prethodne dvije, stoga je potrebna nešto veća količina ove namirnice za glavni obrok. Tako je odrasloj osobi dostatno 6 žlica, a djetetu 4 žlice kuskusa.

4x

8x

TJESTENINA

Što se tjestenine tiče, odrasloj osobi dovoljno je 8 žlica, a djetetu između 4 i 10 godina dovoljno je 5 žlica.

5x

POVRĆE KOJE NE SADRŽI ŠKROB

Kada je riječ o povrću, onom koje ne sadrži škrob, dva skupljena dlana dobra su mjera za odgovarajuću količinu.

POVRĆE KOJE SADRŽI ŠKROB

Obrok škrobastog povrća (krumpir, batat, mrkva, repa…) treba biti veličine stisnute šake.

RIBA

Površina jednog dlana dobra je mjera za obrok ribe.

CRVENO MESO, PILETINA ILI SVINJETINA

Površina pola dlana mjera je za veličinu obroka crvenog mesa, piletine ili svinjetine, a debljina komada trebala bi otprilike odgovarati debljini dlana jedne ruke.

VOĆE I ORAŠASTI PLODOVI

Što se tiče procjenjivanja pravilne količine voća i orašastih plodova koji mogu biti idealna užina, dobra je mjera onoliko koliko stane u šaku.

25.
Spriječite da rezane jabuke, kruške, banane i breskve poprime smeđu boju.

Premažite ih sokom od limuna, naranče ili ananasa ili ih pomiješajte s kiselim voćem kao što su naranče, mandarine, grejpfrut i drugi agrumi ili ananas. Najprije pripremite kiselo voće. Zatim izrežite ostalo voće i pomiješajte ga s kiselim voćem dok ga pripremate.

Spriječiti da voće posmeđi možete i ako ga pomiješate s vodom u kojoj se nalazi med. Razrijedite dvije žlice meda s jednom šalicom vode i pomiješajte narezano voće s razrijeđenim medom.

26.
Pričekajte s rezanjem voća dok ne bude što bliže vremenu posluživanja.

Pokrijte i ohladite narezano voće do posluživanja. Hladite oguljeno i narezano voće i povrće tako da na sobnoj temperaturi ne bude dulje od 2 sata.

U dućanu

27.
Pregledajte hladnjak, zamrzivač i smočnicu i tek tada završite popis za kupnju.

Dok pišete popis za kupnju, svakako pregledajte hladnjak, zamrzivač i smočnicu kako ne biste kupovali i skladištili namirnice koje već možda imate u kući.

28.
Planirajte obroke, planirajte kupnju.

Napravite plan i definirajte jela koja ćete pripremati u tjednu ispred vas. Ako imate ostatke hrane od prethodnih dana, uključite ih u plan. Provjerite što vam od namirnica nedostaje te ih kupite i na odgovarajući način pohranite do njihova korištenja.

29.
Sprijateljite se s popisom za kupnju.

Popis za kupnju vaš je najbolji prijatelj u trgovini. Držite se popisa kako biste kupili sve što vam je potrebno i samo ono što vam je potrebno.

30.
Nikada u nabavku namirnica nemojte ići gladni!

Ako idete u kupnju na prazan želudac, riskirate da kupite više hrane nego što zapravo trebate, i da je potom bacite. Ako ste gladni, a planirate obaviti kupnju, prije odlaska u trgovinu zavarajte želudac primjerice bananom ili keksom.

31.
Kontrolirajte svog unutarnjeg hrčka pri kupnji namirnica.

Volimo akcije i akcijske cijene koje su svakako dobra stvar za naš budžet. No važno je paziti da i tu kupujemo onoliko namirnica koliko ćemo ih u konačnici zaista i potrošiti.

32.
Odaberite manja kolica za kupnju.

Velika kolica ili košara za kupnju ostavljaju vam mogućnost da kupite više hrane nego što zapravo trebate. Stoga, ako se ne radi o velikoj (primjerice mjesečnoj) kupnji, birajte manja kolica i košare.

33.
Kupujte hranu koja je blizu isteka roka.

Nerijetko trgovine imaju istaknute proizvode koji se nalaze pred istekom roka trajanja. Takvi su proizvodi jednako dobri kao i oni s dužim rokom trajanja, a cjenovno su povoljniji. Kupujte ih kada se uklapaju u plan pripreme obroka (a ne samo zato što su jeftiniji).

34.
Kupujte manje lijepo voće i povrće.

Samo zato što je krastavac neravan, ne znači da nije odličnog okusa. Rajčica koja ne izgleda niti blizu onoj savršenoj u mnogim je situacijama najukusnija i najslađa. Dajte priliku manje pravilnom voću i povrću i na taj način utječite na smanjenje otpada od hrane.

35.
Bez kave nakon kupnje!

Kupljene namirnice važno je čim prije dopremiti kući i pohraniti ih na odgovarajući način. Nemojte dopustite da namirnice provedu sate u vrećicama i kolicima u ugrijanom i zagušljivom automobilu.

U restoranu

36.
Provjerite veličinu porcija.

Pitajte konobara o veličini porcije prije nego naručite jelo. Ako niste sigurni možete li pojesti cijelu porciju, pitajte konobara za mišljenje.

37.
Naručite dva predjela umjesto predjela i glavnog jela.

Ako niste sigurni hoćete li moći pojesti predjelo i glavno jelo, razmislite da, primjerice, naručite dva predjela umjesto predjela i glavnog jela. Mnogi se slažu kako su predjela nerijetko maštovitija i ukusnija od glavnih jela, a na ovaj ćete način osim uživanja u okusima i mirisima utjecati i na smanjenje otpada od hrane.

38.
Zatražite da vam spakiraju ostatke hrane koje niste pojeli.

Zatražite da vam spakiraju hranu koju niste pojeli i ponesite je kući. Uživali ste u hrani, platili ste je i zašto ne biste ponovno u njoj uživali kada ogladnite? I na taj način spriječili bacanje hrane.

Uključi se

Postani hranoznalac

Prema procjeni Europske komisije 8,8 tisuća tona otpada od hrane koji godišnje nastane u zemljama Europske unije povezano je s pogrešnim tumačenjem oznaka na hrani „Upotrijebiti do“ i „Najbolje upotrijebiti do“.

Nauči od
drugih

Saznaj više

Što s ostacima hrane?

Saznaj više

Kako čuvati namirnice?

Saznaj više

Newsletter

PrIJAVi se i najbolji savjeti stižu u tvoj inbox