Božić je vrijeme darivanja, ljubavi i zajedništva, a kako bi svaki trenutak bio još ljepši, pozivamo vas da ove blagdane provedete s pažnjom prema hrani. Planirajte obroke s ljubavlju, pripremite samo onoliko koliko vam treba i iskoristite svaki ostatak s kreativnošću. Na taj način smanjujemo otpad, a ujedno čuvamo tradiciju i vrijednosti blagdanskog zajedništva. Neka vaša blagdanska trpeza bude puna okusa, ali i brige za naš planet!
SAVJETI CHEFA DAMIRA TOMLJANOVIĆA
Dragi čitatelji,
iznimno mi je drago da opet govorimo o vrlo važnoj temi ne bacanja hrane. Dukat je prepoznao važnost tog problema u kućanstvima u ovo vrijeme izobilja, kad je lako nagomilati hranu u hladnjaku, a onda ustanoviti da je nakon nekoliko dana spremna za kompost. Iako se svi znamo opustiti i misliti kako to nisu velike količine, pokušajte pratiti samo mjesec dana svoje navike i možda se zapitate što se sve može poduzeti da vam savjest bude čista, a novčanik i želudac puni.
Ako ste mislili da ste me namučili za Uskrs pitanjima što s „viškom“ hrane, pogledajte onda koju mi je mozgalicu zadalo božićno vrijeme i blagdani koji nam slijede.
Pa krenimo u spas vašeg blagdanskog proračuna, a na kraju se sjetite da vam jedino ne mogu pomoći oko nakupljenih kilograma – to ipak traži druge profesionalce.
PLATA HLADNIH NAREZAKA
Najlakši put do sreće tijekom blagdana je lijepo jesti i piti, malo i zapjevati ako imate glas (ili vas je već dovoljno obuzeo onaj drugi dio pa nije više ni bitno tko sluša). Goste je najlakše zadovoljiti (pogotovo kad je muška ekipa u pitanju) tako što ćemo narezati nešto „pod kutom“. U našim krajevima u sam vrh želja svakog istinskog obožavatelja rezanja možemo uključiti pršut, bilo dalmatinski bilo istarski, ili, bolje rečeno, ta dva stila dozrijevanja, pancetu, kulen i svu mu bližu i daljnju rodbinu, a ne smijemo zaboraviti ni sireve, pogotovo tvrđe koji su nam dragi i na početku i na kraju večeri. Kako to već biva u nas, ničega ne smije nedostajati, tako da pred jutro još imamo popriličnu količinu svega na pladnjevima. Nakon nekoliko dana feštanja pred nama je veća količina neiskorištenih namirnica koje su još dobre, samo im treba termička obrada. Pršut koji je prenoćio na pladnju, i još idealnije pancetu, možete iskoristiti za bruskete kad vam se najave sljedeći gosti, posebno ako imate i malo mozzarelle koja im idealno odgovara. Samo je nanesite po brusketama i zapecite. Ako pak sutradan želite napraviti brz i topao ručak, njoki sa sirom i pršutom te čipsom od pancete uz dodatak malo salate od rikole i matovilca koju smo iskoristili kao dekoraciju bit će idealan i brz obrok za drugi dan. Ne zaboravite ni doručak – kajgana s kobasicom uljepšat će svaki početak dana, pogotovo ako je radni dan i treba vam snage.
Ako želite pokazati da vam kuhinja nije samo prostorija u stanu, možete se malo više potruditi i napraviti domaće raviole punjene kombinacijom svježeg i tvrdog sira, dodati ragu od gljiva i na vrh nabacati kockice kulena. Kad smo kod kulena, evo još jedne kombinacije za nenadane goste: tostirajte kruh, premažite ga džemom od borovnica, dodajte kulen, zapecite s brie sirom i poslužite uz crveno vino.
SALATA OD HOBOTNICE
Tko ne voli hobotnicu na neki od tradicionalnih načina, sigurno nije iz naših krajeva. Svi volimo imati u hladnjaku jelo poput salate od hobotnice – fino i brzo za posluživanje gostima. No što s hobotnicom koju smo tako pripremili, a više nam nije do nje? Ništa, jer rješenje nema kad je salata gotova, nego u načinu na koji tretiramo hobotnicu u samom startu. Kad radimo salatu od hobotnice, prvi korak nam je skuhati hobotnicu, i tu je ključ svega. Hobotnicu skuhajte i ohladite u tekućini u kojoj ste je kuhali. Nemojte je raskuhati. Kad se hobotnica ohladi, tekućina će postati želatina koja je idealna za čuvanje, a možete je i ponovno zamrznuti. Bit svega je da ne iskoristite svu hobotnicu odjednom, nego da ju držite u želatini od kuhanja do posluživanja jer tada kreativnost i iskoristivost mogu doći do izražaja. Dio tekućine možete iskoristiti da skuhate krumpir narezan na kockice koji također rabite u salati. Salatu napravite kao bazu kojoj dodajete hobotnicu prema potrebi. Nemojte pretjerivati s količinom jer je teško iskoristiti namirnicu koju kiselina obloži, radije češće napravite manje količine salate. Ujedno krakove hobotnice možete sjajno iskoristiti uz jedno drugo tradicionalno božićno jelo.
JANJETINA S BIŽIMA
Kad pomislim da netko ima problema s previše janjetine, jedino što mogu dokučiti je da netko od ukućana ima problema s gihtom. Ali stavimo pretpostavku da je ćaća malo pretjerao i uzeo krivu teću pa sada imamo pola janjeta koji se kupa u bižima, a mater je više ne može vidjeti na oči. I tada netko od podmlatka uzima stvar u svoje ruke, stavi rukavice i odluči kreirati janjetinu s bižima 2.5 verziju jer je otprilike baš toliko mesa još u teći.
I onda nastaje:
• trgana janjetina
• redukcija od janjetine i francuskog pinot noira
• pareni bao buns (pecivo)
• krema od graška
• perle od aceta balsamica i meda
• ulje od peršina i raštike.
Mater je pukla od količine suđa, ćaća je napustio i kuću i posjed, baba se križa i moli Bogu, a dida ne čuje pa ga nije ni briga, ionako nije ni primijetio cijelu frku. To je otprilike moja asocijacija ako bi netko pokušao ovo tradicionalno jelo pretočiti u nešto drugo. Sve se može, nema kraja kreativnosti, ali koji put samo pripazite na količine ili pitajte profesionalce za savjet oko normativa za pripremu jela: 300 grama janjetine s kosti za pripremu ovog jela više je nego dovoljno. Sa 150 do 200 grama mesa po osobi i oko 80 grama biža (graška) i najgladniji među nama imat će lijepu porciju za uživanje. A i ukućani će biti sretni i opušteni za blagdane.
BAKALAR ILI RIBA S KRUMPIROM
Tradicija kuhanja bakalara ili mola (velikog oslića) jedna je od najvećih gastronomskih svetinja s kojima obilježavamo božićno vrijeme. Možemo reći da imamo dva jela koja se uvijek pripremaju: bakalar na brudet i bakalar na bijelo. Što kad nam ostane ovih delicija? Bakalar na bijelo idealan je za formu arancina ili kuglica koje klasično pohamo u brašnu, jajima i krušnim mrvicama. Uvijek ih možemo obogatiti s još nekom komponentom ili umakom, a možemo ih pretvoriti u vrlo ukusan comfort food. Osobno ih volim napraviti i servirati uz domaću majonezu s crnim češnjakom.
Bakalar na brudet je druga priča. Glavni problem kod gotovog bakalara koji je pripremljen na brudet ili ribe s krumpirom je krumpir. On će se prvi pokvariti i tu je dio problema, ali i rješenja. Drugim riječima, ako više ne želite jesti bakalar, ali želite spasiti hranu i namirnicu koja je jako skupa, izvucite krumpir iz bakalara. Bez obzira na to bio on pripremljen na bijelo ili na crveno, i dalje imate ukusnu ribu koja je iskoristiva uz neku tjesteninu ili zapečene njoke. Ako se ni nakon nekoliko dana niste zasitili okusa bakalara, možete napraviti složenac od bakalara, također s tjesteninom ili krumpirom.
ISTARSKA MANEŠTRA
Maneštra je oduvijek bila dio božićnog blagovanja u Istri i na Kvarneru. Osim što nam je dobra za rješavanje kobasica koje smo servirali na hladnoj plati jer savršeno ide uz fažol, kukuruz, ječam i slanutak, ona je odlična i uz hobotnicu. Maneštra s hobotnicom odlična je čak i ako ste u nju stavili hobotnicu iz salate s dozom kiseline jer je kiselina u maneštri poželjna. Ako je maneštra jako gusta, idealna je i kao podloga za pečeni krak hobotnice sa žara. Uz ukiseljene lučice koje smo koristili kao dekoraciju na platama, možemo je pretvoriti u pravu malu kulinarsku kreaciju. Maneštra od fažola i slanutka može se pretvoriti i u kremu – uz malo pikantnosti i kiseline postaje jako zanimljiv umak za pohane velike kozice i odličan comfort food za neki crno-bijeli film koji će obitelj zajedno pogledati.
ZLEVANKA
Od silne hrane pao mi je šećer pa evo kako iskoristiti pečenu zlevanku. Jednostavno nisam čuo da je itko ikada imao problema sa zlevankom, da je ostala i bacila se. Ako tko ima problema, slobodno neka mi se javi pa ću se pobrinuti da se ništa ne baci. Volim je kombinirati s malo svježeg sira da bude jako sočna. Čak mislim da je veći problem obraniti je od ukućana dok je topla, pogotovo ako pri ruci imate domaći hladni mousse od jabuke. Može i od šljiva.
Ako ste pretjerali u količini pripremljene zlevanke, najbolji način da se zbrine višak jest darovati je susjedima i rodbini pri čestitanju Božića. Jedini je problem ako dobijete isti poklon koji je lošiji od vašega. P. S. Maloj djeci je sve dobro uz puno šećera u prahu. A i neće se sjećati kasnije da vam zamjere.
PURICA S MLINCIMA / PEČENI ODOJAK S KRUMPIROM
Ova dva jela čine glavni dio slavljenja Božića za stolom u Hrvatskoj i ujedno su najveći problem jer se uvijek pripremaju u velikim količinama. Zašto im pristupam jednako? Jer su po naknadnoj iskoristivosti vrlo slični. Oba pečenja nakon nekog vremena su suha i obično težimo nakon tih dana za drugim tipom toplog obroka. Tu dolazimo do purice koju, kad očistimo meso s kosti i stavimo kuhati s korjenastim povrćem iz hladnjaka i deglaziranim karamelom od pečenja, dobijemo vrlo dobru i moćnu juhu. Mlince možemo iskoristiti kao tjesteninu koju nasjeckamo i dodamo u tanjur s nasjeckanim peršinom pa preko svega prelijemo juhu. Svakako kušajte. Pazite samo na sol jer zna biti izražena, pogotovo ako ste dobro deglazirali pleh (s tekućinom podigli svu onu lijepu boju koja se ulovila na pleh od pečenja). Meso odojka i purice možete iskoristiti u juhi ili rižotu i tjestenini, u koju možete dodati trgane ili nasjeckane komadiće mesa. Ujedno dio juhe možete koristiti kao temeljac za podlijevanje. Sve meso od pečenja možete očistiti od kostiju i zalediti pa naknadno pripremati. Penne s rajčicom i bosiljkom odlično idu uz trgano meso od pečenja. Možete ih i zapeći sa sirom, odlično pristaje sa sirevima (mozzarella, cheddar i polutvrdi sirevi poput gaude). Odležana gauda jedan je od mojih favorita.
SARMA
I PAŠTICADA
Najviše Hrvata na austrijskoj granici „palo“ je zbog sarme i dalmatinske pašticade. Što s jelima koja su bolja drugi i treći dan? Da ih je kušao Bruce Lee, odmah bi im dao crni pojas zbog snage da vas drže na skijanju cijeli tjedan bez trošenja, nekada kune, a danas eura, na austrijskim skijalištima. Osim što mogu stajati, mogu se i zalediti i ponovno konzumirati, i to opet barem dva dana, jer ipak su to sarma i pašticada koje teško dosade dok je svježe pripremljenog pire-krumpira i brzo skuhanih njoki.
Pišem ovo u sitne sate i razmišljam što učiniti s tim jelima a da ne filozofiram. Možemo napraviti dekonstrukcije jela, ali će u biti uvijek ostati isti okus i nekako mi nema smisla reći vam da napravite sifon od kiseloga kupusa, rastavljene lazanje od mesa i korijena celera ili čips od pancete i krokete od krumpira. Može li funkcionirati? Može. Ima li to smisla raditi kod kuće? Ovisi o ukućanima i o vama.
ENIGMA FRANCUSKE SALATE
E tu moram priznati da nemam rješenje, a da vjerujem u njega.
Francuska salata je složena salata koju jednostavno ne možemo prenamijeniti u drugo jelo. Ona je prilog i tako je moramo konzumirati. Od mlakog pečenog odojka, pogotovo hrskave kožice s buta i francuske salate, nema bolje utjehe za Božić kad se ili probudite ili idete spavati. Ne pretjerujte s količinom pri pripremi, i to je to, dobar tek!
ZAKLJUČAK:
Proteklih nekoliko sati pišem ovaj tekst i borim se s usredotočenošću jer mi misli odlutaju kad razmišljam o hrani i kuhanju. Ipak, u jedno sam siguran: ovo je jako dobra i bitna tema. Bacanje hrane prokletstvo je modernog doba ili barem posljednjih 40 – 50 godina. Dostupnost svega učinila nas je neodgovornima. No ta razina neodgovornosti prema svjetskim resursima hrane može nas puno koštati. Stoga svaki korak koji nas vodi razumnijem raspolaganju namirnicama i koji nas uči održivosti cijelog sustava gospodarenja hranom zaslužuje potporu svih nas. Hvala Dukatu na mogućnosti da barem malo i sam pomognem u tom nastojanju.
Kuhajte odgovorno i sretan i blagoslovljen Božić.
Dobar tek!
Damir Tomljanović
VIDI JOŠ SAVJETA
Hladna plata
Hladna plata bogata raznovrsnim sirevima, suhomesnatim proizvodima, maslinama, orašastim plodovima i svježim povrćem idealna je za božićne proslave jer čini stol vizualno privlačnijim, a istovremeno nudi širok spektar okusa za sve goste. Za hladnu platu planirajte oko 150-200 grama po osobi, ovisno o tome koliko drugih jela planirate poslužiti. Ako imate više jela na stolu, količinu možete smanjiti kako bi svi mogli uživati u svim jelima bez pretjerivanja.
Sirevi i suhomesnati proizvodi mogu se pohraniti u hladnjaku i ostati svježi do 3-4 dana, ali imajte na umu da će masline i orašasti plodovi zadržati bolji okus do nekoliko dana.
Hladnu platu možete pohraniti u hladnjaku u hermetički zatvorenoj posudi, a ako imate viška orašastih plodova ili maslina, te namirnice se mogu čuvati duže, čak do tjedan dana, ovisno o uvjetima skladištenja.
Francuska salata
Francuska salata nezaobilazan je dio blagdanskog stola u mnogim obiteljima i često označava početak božićnih i novogodišnjih slavlja. Popularna je zbog svoje jednostavne pripreme, zasitnosti i mogućnosti prilagodbe različitim ukusima. Međutim, budući da se francuska salata često priprema u velikim količinama, povećava se rizik od bacanja hrane, zbog čega je važno pažljivo planirati pravu količinu.
Kod pripreme francuske salate, planirajte 150–200 grama salate po osobi, ovisno o tome je li ona glavni prilog ili samo dio većeg blagdanskog menija. Ako imate više priloga i salata na stolu, možete smanjiti količinu na 100–150 grama po osobi.
Francuska salata se može čuvati u hladnjaku do 2-3 dana u dobro zatvorenoj posudi, ali je važno da se konzumira što prije kako bi se očuvala svježina i okus.
Salata od hobotnice
Salata od hobotnice nezaobilazno je jelo na mnogim blagdanskim stolovima, a posebno u božićno vrijeme. Hobotnica nije jeftina namirnica i zahtijeva pažljivu pripremu, pa je važno iskoristiti je do zadnje porcije. Prilikom planiranja količina, imajte na umu broj gostiju: 100–150 grama hobotnice po osobi je dovoljno ako se salata servira kao predjelo, dok je 200 grama po osobi prikladno ako je dio glavnog jela. Ako na stolu imate i druga hladna predjela, poput salate od liganja, carpaccia od ribe ili paštete od tune, možete pripremiti manju količinu npr. 70-100 grama po osobi.
Nakon kuhanja, hobotnica može stajati u hladnjaku do dva dana, dok se višak kuhane hobotnice može zamrznuti. Pri zamrzavanju se preporučuje pohraniti je bez dodataka poput ulja, octa i začina, kako bi zadržala svoj okus. Kada planirate salatu od hobotnice, imajte na umu da hobotnica pri kuhanju gubi oko 20–30% težine, pa prilikom kupnje nabavite nešto veću količinu sirove hobotnice kako biste osigurali dovoljno porcija za svoje goste.
Pečena purica/patka s mlincima
Pečena purica/patka s mlincima klasično je blagdansko jelo u Hrvatskoj, osobito za Božić, jer simbolizira obiteljsko okupljanje i zajedništvo. Budući da se ovo jelo često priprema u većim količinama, postoji rizik od viška, pa je važno pažljivo planirati količine. Planirajte 250–300 grama purice/patke po osobi ako uzimate cijelu puricu, uključujući kosti. Ako pripremate samo određene dijelove, poput prsa ili bataka, možete smanjiti količinu na 150–200 grama mesa po osobi.
Obratite svakako pažnju i na mlince: planirajte 50–100 grama mlinaca po osobi, ovisno o tome koliko priloga imate na stolu. Ako su mlince glavni prilog, možete povećati na gornju granicu.
Ostatke pečene purice/patke uklonite s kostiju i čuvajte u hladnjaku u hermetički zatvorenoj posudi. Meso je sigurno za konzumaciju do tri dana nakon pripreme. Ako znate da nećete pojesti sve unutar tog vremena, puricu/patku možete zamrznuti. Preporučuje se narezati meso na manje porcije koje ćete kasnije lakše koristiti. Zamrznuta purica/patka može se čuvati do 3 mjeseca.
Mlince koji su već namočeni i servirani možete čuvati u hladnjaku 1-2 dana, ali će izgubiti na teksturi i okus će biti manje svjež, zato se držite preporučenih količina.
Istarska maneštra
Istarska maneštra, bogata i hranjiva juha od graha, kukuruza, krumpira i sezonskog povrća, za brojne obitelji predstavlja tradicionalno jelo za vrijeme božićnih blagdana. Da bi se izbjeglo bacanje hrane tijekom blagdana, za istarsku maneštru preporučuje se oko 3-4 dl maneštre po osobi ako se poslužuje kao predjelo ili laganiji obrok. Ako je maneštra glavno jelo, porcija može biti nešto veća, oko pola litre maneštre po osobi.
Maneštru možete pohraniti u hladnjaku do 2-3 dana u hermetički zatvorenoj posudi. Zbog njenog sastava, maneštra se može čak i poboljšati nakon nekoliko dana, jer okusi mogu bolje prožeti. Ako imate viška maneštre, možete je zamrznuti i uživati u njoj kasnije, do 3 mjeseca.
Sarma i pire krumpir
Mnogi ne mogu zamisliti božićni ručak bez sarme i slasnog pire krumpira. Kako ne biste imali višak sarme i pire krumpira koje morate nakon blagdana zbrinuti, računajte da je po osobi dovoljno jedna ili dvije sarme (ovisno o veličini sarmi), a pire krumpira otprilike 200-250 grama po osobi.
Ako ipak pripremite više sarme nego što ih uspijete pojesti možete ih pohraniti u hladnjaku čak do nekoliko dana. Također, sarma je izvrsna za zamrzavanje, pa je možete pohraniti u zamrzivač ako ne planirate pojesti sve u roku nekoliko dana.
Zlevanka
Zlevanka, poznata i kao zljevanka, autentično je jelo sjeverne Hrvatske, posebice Međimurja, Podravine i Zagorja, koja se priprema od sastojaka kao što su kukuruzno ili pšenično brašno, mlijeko, vrhnje, jaja i šećer. Mnoge verzije zlevanke uključuju i dodatke kao što su svježi sir ili vrhnje, a postoje i slane varijante u koje se dodaje sir, luk, slanina, šunka ili čvarci. Za jedno obiteljsko okupljanje ili blagdanski stol možete računati na otprilike 100–150 grama zlevanke po osobi. Ako je zlevanka pak glavno jelo računajte na 150-200 grama po osobi.
Zlevanka se može pohraniti u hladnjaku do 3 dana. Držite je u hermetički zatvorenoj posudi kako bi ostala svježa. Ako želite zadržati njezinu teksturu i okus, možete je zamrznuti. Zamrzavanje je najbolje ako želite sačuvati ostatke za kasnije, jer se može čuvati do 3 mjeseca. Za najbolji okus, nakon što je odmrznete, možete je lagano pregrijati u pećnici na niskoj temperaturi (oko 150°C) ili na tavi s malo maslaca za hrskavost.
Riba s krumpirom
Riba s krumpirom već generacijama zauzima posebno mjesto na blagdanskim stolovima, osobito uoči Božića. Mnoge obitelji biraju pečenu bijelu ribu poput orade, brancina ili oslića, aromatiziranu maslinovim uljem, češnjakom, limunom i začinima, u paru s pečenim krumpirom koji upija sve te mirisne sokove.
Za uživanje u ribi s krumpirom tijekom božićnih blagdana bez nepotrebnog bacanja hrane, preporučuje se 200-250 grama ribe po osobi, ovisno o vrsti ribe i tome koliko meso sadrži kostiju. Ako poslužujete veće komade ribe s kostima, možete smanjiti količinu, jer kost zauzima prostor. Dalje, planirajte 150-200 grama krumpira po osobi. Ako je riba glavni dio obroka, možete povećati količinu krumpira.
Ostatke pečene ribe možete pohraniti u hladnjaku u hermetički zatvorenoj posudi do 2 dana. Ako imate ostataka ribe, možete je koristiti za pripremu salata, juha ili drugih jela.
Pečeni krumpir također se može pohraniti u hladnjaku do 2-3 dana, ali imajte na umu da će izgubiti na teksturi.
Janjetina s bižima
Janjetina s bižima je ukusno i hranjivo jelo koje se često poslužuje tijekom blagdanskih obroka u Dalmaciji i Istri. Kako biste izbjegli bacanje hrane prilikom posluživanja janjetine s bižima, važno je odrediti odgovarajuće količine koje će zadovoljiti apetit gostiju, ali i smanjiti višak. Ako koristite meso bez kostiju računajte na 200-250 grama po osobi. Kad je riječ o bižima preporučuje se oko 100-150 grama po osobi.
Ostatke janjetine možete pohraniti u hladnjaku do 3 dana, a za dulje čuvanje, možete ih zamrznuti do 3 mjeseca. Ostatke graška možete čuvati u hladnjaku do 2-3 dana, a možete ga i zamrznuti za kasniju upotrebu.
Bakalar na bijelo i crveno
Neizostavan dio brojnih blagdanskih stolova za Božić je upravo bakalar na bijelo ili crveno. Kako biste izbjegli nepotrebno bacanje bakalara prilagodite količine koje pripremate za svoje ukućane i goste. Tako se za pripremu bakalara na bijelo ili bakalara na crveno tijekom blagdana obično računa oko 200-250 grama po osobi. Ako je jelo samo jedan dio većeg blagdanskog menija, možete smanjiti na 150-200 grama. Ostatke bakalara možete i zamrznuti u manjim porcijama i uživati u njemu i nakon blagdana.
Pašticada s njokima
Pašticada s njokima jedno je od najvažnijih jela hrvatske tradicionalne kuhinje, posebno omiljeno u Dalmaciji, a priprema se u posebnim prigodama poput Božića i drugih posebnih prilika. Ovo raskošno jelo zahtijeva pažljivu pripremu, dugotrajno mariniranje mesa i sporo kuhanje kako bi se postigao bogat okus, zbog čega je idealno za svečane blagdanske ručkove. S obzirom na to da je pašticada jelo koje uključuje veću količinu mesa i često obilne priloge poput njoka, važno je precizno planirati kako biste smanjili otpad. Kod planiranja porcija koristite sljedeće preporuke: 150–200 grama mesa po osobi ako je pašticada glavno jelo te 100–150 grama njoka po osobi kao prilog.
Ostatke pašticade možete pohraniti u hladnjaku do 3 dana. Držite je u hermetički zatvorenoj posudi kako bi meso i umak ostali svježi. Ako želite sačuvati pašticadu duže, zamrzavanje je odlična opcija. Ostatke možete zamrznuti do 3 mjeseca. Za zamrzavanje, najbolje je odvojiti meso i umak, jer će meso bolje zadržati svoju teksturu nakon odmrzavanja. Umak također možete zamrznuti u posebnim posudama. Preporuča se da pašticadu zamrznete u manjim porcijama, što će olakšati odmrzavanje i ponovno podgrijavanje.
Pečeni odojak
Za mnoge obitelji, Božić bez odojka nije potpun. Za prosječnu obitelj od 4-6 osoba, odojak od 2–3 kilograma je sasvim dovoljan. Ako se radi o većem blagdanskom stolu s više priloga, 250-300 grama mesa po osobi je uobičajena preporuka. Ova količina osigurava dovoljno hrane bez pretjerivanja i smanjuje mogućnost bacanja. Ostatke odojka možete čuvati u hladnjaku do 3 dana u hermetički zatvorenoj posudi. Ako znate da nećete odmah iskoristiti meso, preporučuje se zamrzavanje – ostatke narežite na manje porcije prije zamrzavanja kako biste ih lakše koristili kasnije.
