Hrana se ne baca

Intervju

Marina matijević

Marina Matijević ekološki je osviještena komunikologinja i začetnica inicijative „Ja Bolji Građanin“, čija je zadaća pojedinca praktično informirati o održivom ponašanju * u svrhu što većeg prakticiranja kružne ekonomije, modela za bolje društvo. Marina korisne savjete dijeli na svojoj mrežnoj stranici jaboljigradjanin.com te na istoimenom Instagram profilu. Edukativni sadržaj ima visok doseg te u ovom trenutku broji oko 20 milijuna pregleda sadržaja.

1. Jeste li od djetinjstva osviješteni o važnosti odgovornog postupanja s hranom? Ako ne, što vas je potaknulo da promijenite navike?

Ne mogu reći da sam od djetinjstva bila potpuno svjesna svojih postupaka i utjecaja na naš okoliš, ali sjećam se da se kod nas hrana nije bacala. Odrasla sam s bakom koja je svojoj prijateljici Riti kat ispod uvijek spuštala hranu – bilo je tu svega, od kompletnih ručkova do kolača i pita koji su se uvijek dijelili. Moja temeljita osviještenost se dogodila sa startom inicijative Ja bolji građanin. Razne teme koje su unutar tog područja dovele su me do otpada od hrane i tada sam krenula dublje istraživati o tome što zapravo činimo planetu kada hranu koju nismo pojeli bacimo u kantu za smeće, pritom se ne osvrćući. Raspadanjem hrane na odlagalištima oslobađa se metan, plin koji je 25 puta štetniji od CO2. Proizvodnja hrane generira i emisije CO2 te drugih stakleničkih plinova poput dušikovih oksida. Također zahtijeva velike površine zemljišta, uništavajući prirodna staništa i bioraznolikost.

2. Kad biste mogli ljudima dati savjet da s ciljem smanjenja bacanja hrane naprave samo jednu stvar, koja bi to bila i zašto?

Ako bih morala predložiti samo jednu stvar za smanjenje bacanja hrane, to bi bilo planiranje obroka. Pravilno planiranje obroka pomaže da kupite onoliko hrane koliko će se zaista konzumirati, smanjujući tako vjerojatnost da će doći do viška hrane koji bi mogao završiti u smeću. Prije kuhanja razmotrite koje namirnice već imate i kako ih možete iskoristiti u budućim obrocima. Fokusirajte se na namirnice koje imate u većim količinama te osmislite obroke stavljajući upravo njih u fokus i kuhajte onoliko koliko je potrebno vašem kućanstvu. Pišite popis prije odlaska u nabavku!

3. Što već danas svatko od nas može početi primjenjivati u kućanstvu s ciljem manjeg bacanja hrane? Koje su prakse prema Vašem iskustvu najučinkovitije?

Svatko od nas ima moć pozitivno utjecati na okoliš i smanjiti bacanje hrane i to jednostavnim koracima koji ne zahtijevaju veliki napor. Ima nešto zadovoljavajuće u tome da svojim postupcima doprinosimo  održivosti i štednji resursa. Postoji nekoliko praksi u kućanstvu koje su se meni pokazale učinkovitima, osim spomenutog planiranja. To su svakako kreativno korištenje ostataka, pravilno skladištenje i zamrzavanje namirnica – svježih, ali i kuhanih.

4. Koji je vaš omiljen obrok koji pripremate od ostataka hrane?

Toliko često radim juhu od ostataka povrća da mislim da ju ovdje svakako trebam spomenuti. U svom kućanstvu trudim se smanjiti meso. Ja ga jedem vrlo malo pa ga tako i pripremam u manjim količinama, a povrća mi zna ostati. To povrće mi uvijek završi kao juha za sljedeći dan. Je li atraktivnog izgleda? Nekad da, nekad ne, ali vjerujte, vrlo je ukusno! Od skoro svih povrtnih ostataka može se dobiti slasna krem juha.

5. Kupujete li namirnice pred istekom roka i „nesavršeno“ voće i povrće?

Da, vrlo često na policama zavirim u onaj dio gdje se nalazi hrana pred istekom roka. Trebali bismo što prije svi razumjeti da je to još uvijek potpuno ispravna hrana. Ja ju najčešće uzmem, pa je pripremim odmah po dolasku kući. Pritom se bolje osjećam jer znam da ta hrana neće biti bačena. Također, osjetim da sam ponešto i uštedjela budući da je uvijek na popustu.

Što se tiče kupovanja nesavršenog voća i povrća – vrijedi isto! Kupujem i ponosim se time! ‘’Ružno’’ voće i povrće jednako je zdravo i nutritivno bogato. Radi se o činjenici koja je našim bakama sasvim normalna, ali nekako smo došli do toga da je ljudima rođenima na kraju 20. i početkom 21. stoljeća ona potpuno nova… Kuhajte temeljce, miksajte smoothieje, stavljajte u kaše, cijedite prirodne sokove – tu vam je izgled voća i povrća potpuno nebitan.

6. Konzumirate li namirnice i nakon isteka oznake Najbolje upotrijebiti do?

Oznaka na vašoj hrani „najbolje upotrijebiti do” sugerira da je najbolja ako se konzumira prije tog datuma, ali to ne znači da je nakon tog datuma neupotrebljiva ili nesigurna za konzumaciju. Dakle, te se namirnice mogu konzumirati i nakon isteka toga roka! Konzumiranje namirnica nakon isteka oznake treba biti temeljeno na osjetilima (miris, okus, izgled) i korištenju zdravog razuma. Ja ih redovito konzumiram i evo, živ sam primjer da mi se ništa loše nije dogodilo.

7. Što mislite, što može biti najbolja motivacija da počnemo mijenjati navike i odgovornije postupati s hranom?

Motivacija za odgovornijim postupanjem s hranom može proizaći iz dublje svijesti o ekološkim i socijalnim implikacijama bacanja hrane. To se dogodilo u mom slučaju. Kada postanemo svjesni koliko je resursa, predanog truda te dragocjene energije uloženo u svaki korak proizvodnje hrane – od sadnje, uzgoja, berbe, prerade, pa sve do distribucije – postajemo odgovorniji potrošači.

Svi smo dio šireg ekosustava, a svaki komadić hrane koji završi u smeću pridonosi emisijama stakleničkih plinova, gubitku dragocjenih resursa i povećanju otpada. Financijski i praktični razlozi također igraju važnu ulogu u motivaciji za smanjenjem bacanja hrane. Kroz racionalno planiranje obroka i korištenje ostataka možemo smanjiti troškove kućanstva. Svaka namirnica koju uspješno iskoristimo umjesto da ju bacimo predstavlja uštedu, a svi su svjesni današnjih cijena hrane. Započnite malim koracima, kao što su planiranje obroka, pravilno skladištenje hrane i aktivno traženje načina kako iskoristiti ostatke i pretvorite to u životni stil koji ima pozitivan utjecaj na nas same i svijet oko nas.

OSTALI ČLANCI

Newsletter

Pretplati se i najbolji savjeti stižu u tvoj inbox

OSTALI ČLANCI