Europska unija, kao jedna od najnaprednijih i najbogatijih zajednica na svijetu, ima moralnu i političku obvezu smanjiti ogromne količine hrane koja se rasipa svake godine.
Šokantni podaci o količinama bačene hrane u Hrvatskoj i općenito Europskoj uniji, ponukali su me 2016. godine na angažman po pitanju povećanja doniranja i smanjenja bacanja hrane. Dok god ima gladnih ljudi, a skladišta socijalnih samoposluga i pučkih kuhinja nisu puna, svaki kilogram bačene hrane je previše. Osim toga, za njenu proizvodnju su potrošeni resursi – rad, gorivo, voda, zemlja, koji su ograničeni i vrijedni. To je nešto što je generaciji naših djedova i baka bilo nezamislivo.
Samo 2020. godine je u EU bačeno 57 milijuna tona hrane, dok je za Hrvatsku ta brojka iznosila 286.379 tisuća tona. U Hrvatskoj se po stanovniku godišnje baci oko 70 kilograma hrane, što je ipak daleko bolje od prosjeka EU, ali zabrinjava činjenica kako se u našim kućanstvima stvori daleko najveći dio otpada!
U isto vrijeme, pučke kuhinje i socijalne samoposluge iz više razloga nemaju dovoljno zaliha za nahraniti sve koji dođu po pomoć.
Najpoznatiji primjer kako zakoni koče doniranje hrane je plaćanje PDV-a na donacije. Dobra vijest je da se u Hrvatskoj taj problem riješio 2015. godine ponajprije zahvaljujući inicijativi „Mreža hrane“ s kojom sam otpočetka surađivala po pitanju bacanja hrane. Nažalost, u nekim članicama EU ta praksa još uvijek postoji. Nadalje, zabrana doniranja hrane ako deklaracija nije na jeziku zemlje u kojoj se donira dovela je do apsurdnih situacija poput toga da npr. tvornica u Estoniji proizvodi tjesteninu za belgijsko tržište, no te proizvode u Estoniji ne smije donirati. Tu je i međusobna kolizija Direktive o odgovornosti za neispravnost proizvoda i Općeg zakona o hrani koje drugačije propisuju tko je odgovoran za doniranu hranu. Ima još puno takvih primjera.
Kad pričamo o Hrvatskoj, trebalo je poraditi i na vidljivosti donatora hrane. Zbog toga sam uvela dodjelu priznanja „Najdonator“, koje se svake jeseni u Europskom parlamentu u Bruxellesu dodjeljuje onim hrvatskim tvrtkama koje doniraju najviše hrane. Upravo je Dukat jedan od glavnih dobitnika priznanja, čime cijelo vrijeme dokazuje osviještenost i društvenu odgovornost po pitanju doniranja hrane.
Nadalje, pokazalo se kako ukidanje plaćanja PDV-a na donacije nije postiglo željeni efekt. Jedan od razloga je svakako i slaba opremljenost humanitarnih organizacija i socijalnih trgovina, odnosno kako često nemaju resursa preuzeti, transportirati i primjereno skladištiti kvarljive donacije. Često je bilo volje proizvođača i trgovaca da doniraju, no nedostajalo je kamiona, hladnjača i skladišta za prihvat. Tu ponajprije mislim na manje socijalne samoposluge izvan Zagreba koje nemaju dostatne tehničke uvjete za prihvat velikih količina hrane pa dijele pomoć samo nekoliko dana u mjesecu i mogu adekvatno zbrinuti tek male količine hrane. U Zagrebu su socijalne samoposluge veće i s daleko boljim uvjetima prihvata hrane od ostatka Hrvatske, ali se mora poraditi na stvaranju boljih uvjeta i u ostalim gradovima i mjestima u Hrvatskoj.
Isto tako, bacanje hrane i nerazumijevanje oznaka na proizvodima jedan su od ključnih problema koji doprinose gubicima hrane. Za razliku od oznake „upotrijebiti do“, oznaka „najbolje upotrijebiti do“ označava datum do kojeg se proizvod očekuje da će zadržati najbolju svježinu, okus i teksturu. Nakon tog datuma proizvod može izgubiti svoju optimalnu kvalitetu, ali to ne znači nužno da je postao nesiguran za konzumaciju. Važno je educirati potrošače o tome da se ova oznaka odnosi na kvalitetu, a ne nužno na sigurnost hrane.
Ipak, učinilo se jako puno od samih početaka i najava prijeko potrebne Banke hrane u Hrvatskoj u ovoj godini ide tome u prilog. Ali, daleko od toga da je posao gotov. Dapače, postoje neke zemlje u koje bismo se mogli i trebali ugledati, a koje su dobri pokazatelji uspješne prakse u Europi.
Tako je Francuska postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila supermarketima da bacaju ili uništavaju neprodanu hranu, prisiljavajući ih umjesto toga da je doniraju u dobrotvorne svrhe i banci hrane.
Prema zakonu koji je jednoglasno usvojen u francuskom Senatu, veliki dućani više ne smiju bacati hranu visoke kvalitete koja se približava isteku roka trajanja. Na taj način se dobrotvornim organizacijama otvorio prostor za podjelu milijuna besplatnih obroka svake godine ljudima koji se bore da si priušte hranu.
Postoje primjeri iz Italije gdje, primjerice, jedna milanska tvrtka koristi nesavršeno voće i povrće koje se kod njih ne baca, nego su otvorili posebne trgovine gdje se takvo voće prodaje po nižim cijenama ili donira, odnosno prerađuje u pekmeze, sokove i druge prerađevine. Tako se voću i povrću koje bi završilo u smeću daje prava vrijednost, a poljoprivrednicima osigurava poštena naknada.
U svijetu je već puno primjera kako hoteli i restorani nastoje smanjiti bacanje hrane, a za Hrvatsku je možda najbolji primjer iz Danske, gdje kroz aplikaciju Too Good to Go stanovnici u stvarnom vremenu vide raspoložive viškove hrane u obližnjim restoranima, pekarama i dućanima po koju sami mogu doći.
Za kraj, ali ne i manje važno. Zakoni nisu jedino što nam može pomoći u smanjivanju bacanja hrane. Potrebno je podignuti svijest o ovom problemu i svaki put kad bacamo ogromne količine jestive hrane, sjetiti se koliko gladnih ljudi i dan danas postoji oko nas.
Planiranje obroka, kupovanje „ružnog“ voća i povrća, čitanje deklaracija i pravilno skladištenje hrane samo su neki od brojnih načina u borbi protiv bacanja hrane.
Poštujmo hranu! Zbog zemlje koja nas hrani, utrošenog rada onih koji nam je dostavljaju na stol, gladnih ljudi oko nas i generacija koje dolaze iza nas!
Newsletter
Privola za prikupljanje i obradu osobnih podataka
Dukat mliječna industrija d.d., Marijana Čavića 9, Zagreb, OIB: 25457712630 (dalje: Dukat) ovim dokumentom vas informira o obradi vaših osobnih podataka koje Dukat prikuplja i obrađuje u svrhu sudjelovanja i provedbe kreativnog natječaja „Do posljednje mrvice“ koji se provodi rješavanjem edukativnog online kviza o važnosti smanjenja stvaranja otpada od hrane u svakodnevnom životu objavljenog na mrežnoj stranici www.HranaSeNeBaca.hr (dalje: natječaj). Online kviz namijenjen je za punoljetne osobe koje imaju prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj (dalje: Sudionici), a u slučaju uspješnog riješenog online kviza, Dukat dostavlja dar Sudionicima, te stoga Dukat prikuplja i obrađuje osobne podatke Sudionika u svrhu provjere uvjeta za sudjelovanje u kvizu i u svrhu slanja dara. Osobni podaci Sudionika se prikupljaju na temelju privole.
Dodatne informacije o obradi vaših osobnih podataka možete pronaći u dokumentu pod nazivom Zaštita privatnosti koju možete pronaći na sljedećem linku: https://hranasenebaca.hr/privacy-policy/
[1] UREDBA (EU) 2016/679 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 27. travnja 2016.o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka)
Pravila kreativnog natječaja „Do posljednje mrvice!“
Članak 1: ORGANIZATOR KREATIVNOG NATJEČAJA
Dukat d.d., Marijana Čavića 9, 10 000 Zagreb, OIB: 25457712630 (dalje u tekstu: Dukat ili Organizator) organizira kreativni natječaj „Do posljednje mrvice“ (dalje u tekstu: natječaj) za posjetitelje Dukatove mrežne stranice www.HranaSeNeBaca.hr.
Članak 2: SVRHA, TRAJANJE I MJESTO PROVOĐENJA NATJEČAJA
Svrha natječaja je edukacija o važnosti smanjenja stvaranja otpada od hrane u svakodnevnom životu, a natječaj se provodi rješavanjem edukativnog online kviza na stranici www.HranaSeNeBaca.hr (dalje u tekstu: Kviz).
Natječaj traje od 30.9.2024. do 23.10.2024.
Članak 3: UVJETI ZA SUDJELOVANJE U NATJEČAJU
U natječaju mogu sudjelovati samo punoljetne osobe koji imaju prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj koje pristupe rješavanju Kviza objavljenog na stranici www.HranaSeNeBaca.hr (dalje u tekstu: Sudionici).
Za sudjelovanje u natječaju, Sudionici moraju točno i potpuno odgovoriti na najmanje 11 od 14 kvalifikacijskih pitanja Kviza te dodatno navesti jedan primjer aktivnosti koju provode i kojom smanjuju bacanje hrane u svakodnevnom životu (u daljnjem tekstu: aktivnosti).
U obzir će doći svi Sudionici koji su ispunili uvjete za sudjelovanje iz ovih Pravila u razdoblju trajanja natječaja.
Nakon isteka razdoblja trajanja natječaja, Kviz ostaje na mrežnoj stranici Organizatora i može se rješavati, bez mogućnosti sudjelovanja u natječaju i bez mogućnosti osvajanja dara opisanog u članku 4. ovih Pravila.
Članak 4: DAROVNI FOND
Darovni fond natječaja čini 80 komada rola za zamatanje hrane od organskog pamuka s premazom od pčelinjeg voska, za višekratno zamatanje hrane (dalje u tekstu: dar).
Jedan Sudionik može osvojiti samo jedan dar.
Darove osigurava Organizator.
Dar se ne može zamijeniti za drugi dar ili za novac ili zahtijevati dar u većim količinama.
Članak 5: ODABIR I OBJAVA DOBITNIKA DAROVA
Pristigle odgovore (aktivnosti) ocjenjivat će žiri Dukata koji se sastoji od tri člana:
1. Elena Wolsperger Dolezil, direktorica korporativnih komunikacija u Dukatu
2. Goran Nidogon, direktor kvalitete u Dukatu
3. Mateja Radaković, koordinatorica kvalitete i društveno odgovornog poslovanja u Dukatu
Žiri Dukata izabrat će 80 najkreativnijih i najučinkovitijih pristiglih odgovora (aktivnosti), koji osvajaju dar opisan u članku 4.
Sudionici natječaja koji ostvare pravo na dar bit će obaviješteni putem e-maila da su izabrani kao dobitnici dara, najkasnije 14 dana od završetka natječaja.
Ukoliko dođe do promjene termina obavještavanja rezultata natječaja, promjena će biti objavljena na mrežnoj stranici www.HranaSeNeBaca.hr.
Članak 6: AUTORSKA I SRODNA PRAVA
Sudionici natječaja suglasni su da Organizator stječe nad pristiglim odgovorima (aktivnostima) neograničeno pravo objave, distribuiranja, reproduciranja i prema potrebi prerade za korištenje u promotivne i druge svrhe, bez daljnje suglasnosti Sudionika.
Članak 7: KORIŠTENJE OSOBNIH PODATAKA
Organizator prikuplja i obrađuje osobne podatke Sudionika natječaja radi provjere uvjeta za sudjelovanje u natječaju, provedbe natječaja i dostave darova, i to: potvrda da je osoba punoljetna, ime i prezime, adresa, datum i e-mail adresa.
Organizator obrađuje osobne podatke kupaca sukladno Uredbi EU 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba) te u skladu sa svim pozitivnim propisima iz područja zaštite osobnih podataka koji su na snazi u Republici Hrvatskoj, po najvišim standardima koje Organizator primjenjuje u svom poslovanju.
Dostava osobnih podataka je dobrovoljna, no bez pružanja osobnih podatka neće biti moguće sudjelovanje u natječaju.
Osobni podaci mogu biti dostavljeni izvršiteljima obrade (npr. vanjskim suradnicima za izradu i održavanje mrežne stranice Organizatora). Izvršitelji obrade obrađuju osobne podatke isključivo prema uputama Organizatora uz poduzimanje svih odgovarajućih mjera u svrhu zaštite i sigurnosti osobnih podataka.
Osobni podaci će se čuvati najviše tri mjeseca nakon završetka natječaja te će nakon toga biti izbrisani.
Sudionici imaju pravo od Organizatora kao voditelja obrade zatražiti pristup, ispravak, brisanje ili ograničavanje obrade osobnih podataka te pravo pritužbe nadzornom tijelu i ostala prava sukladno propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka. Kako biste ostvarili svoja prava, možete nam se obratiti na sljedeću e-mail adresu: dpo@neunpro.com.
O načinu obrade osobnih podataka možete se detaljnije informirati u dokumentima Politika privatnosti i Obavijesti o kolačićima, a koje su dostupni na mrežnoj stranici www.HranaSeNeBaca.hr i koje su sastavni dio ovih Pravila.
Članak 8: DOSTAVA I ROK PREUZIMANJA DARA
Organizator će svim Sudionicima natječaja koji su ostvarili pravo na dar poslati dar preporučenom poštom na naznačenu adresu koju su Sudionici naveli prilikom sudjelovanja u natječaju.
Ukoliko dostava bude neuspjela te se dar vrati natrag poštom Organizatoru, Organizator će kontaktirati Sudionika koji je ostvario pravo na dar radi dogovora oko ponovne dostave te će odraditi i drugi pokušaj dostave. U slučaju da dostava ne uspije niti nakon drugog pokušaja, neće biti ponovljenog pokušaja dostave dara te Sudionik natječaja gubi pravo na dar.
Organizator ne odgovara za moguću štetu koja bi mogla proizlaziti iz dara ili u vezi s darom.
Članak 9: IZMJENA PRAVILA
Organizator zadržava pravo dopune i izmjene ovih Pravila, o čemu će Sudionici biti obaviješteni putem stranice www.HranaSeNeBaca.hr.
Članak 10: MOGUĆNOST PREKIDA NATJEČAJA
Organizator zadržava pravo prekinuti natječaj prije roka odnosno ispunjenja uvjeta određenog u ovim Pravilima, a o čemu će javnost biti obaviještena putem mrežnih stranica www.HranaSeNeBaca.hr.
Članak 11: RJEŠAVANJE SPORA
U slučaju spora između Organizatora i Sudionika natječaja nadležan je stvarno nadležni sud u Zagrebu.
Članak 12: OBJAVA I PRIHVAĆANJE PRAVILA
Pravila natječaja bit će objavljena na mrežnoj stranici Organizatora www.HranaSeNeBaca.hr.
Sudjelovanjem u natječaju Sudionici prihvaćaju i potvrđuju da su upoznati s pravima i obvezama iz ovih Pravila.
DUKAT d.d.
Marijana Čavića 9
10 000 Zagreb
Ups, pogrešan odgovor!
Oznaka „Upotrijebiti do“ oznaka je zdravstvene ispravnosti proizvoda i koristi se za lako kvarljive namirnice poput svježeg mesa, svježe ribe, svježeg pilećeg mesa i slično.
Nakon isteka datuma uz oznaku „Upotrijebiti do“ namirnicu nije preporučljivo koristiti.
Bravo, točan odgovor!
Oznaka "Najbolje upotrijebiti do" odnosi se na datum do kojeg su kvaliteta i organoleptička svojstva (kao što su okus, miris i tekstura) namirnice najbolja.
Nakon tog datuma, hrana može i dalje biti sigurna za konzumaciju, pod uvjetom da su izgled, miris i okus u redu. Ova oznaka se obično koristi za trajne proizvode kao što su tjestenina, riža, kolači, čokolada i pahuljice, koji mogu biti jestivi i nakon tog datuma. Drugim riječima, „Najbolje upotrijebiti do“ ne znači automatski i „Loše nakon“.
Ups, pogrešan odgovor!
Oznaka "Najbolje upotrijebiti do" odnosi se na datum do kojeg su kvaliteta i organoleptička svojstva (kao što su okus, miris i tekstura) namirnice najbolja.
Nakon tog datuma, hrana može i dalje biti sigurna za konzumaciju, pod uvjetom da su izgled, miris i okus u redu. Ova oznaka se obično koristi za trajne proizvode kao što su tjestenina, riža, kolači, čokolada i pahuljice, koji mogu biti jestivi i nakon tog datuma. Drugim riječima, „Najbolje upotrijebiti do“ ne znači automatski i „Loše nakon“.
Bravo, točan odgovor!
Oznaka „Upotrijebiti do“ oznaka je zdravstvene ispravnosti proizvoda i koristi se za lako kvarljive namirnice poput svježeg mesa, svježe ribe, svježeg pilećeg mesa i slično.
Nakon isteka datuma uz oznaku „Upotrijebiti do“ namirnicu nije preporučljivo koristiti.
Kviz Do posljednje mrvice namijenjen je punoljetnim osobama
Molimo te potvrdi da si punoljetan/na i da si pročitao/la te da prihvaćaš Pravila kreativnog natječaja.
Bravo, točan odgovor!
Tjestenina i riža namirnice su koje često previše skuhamo, a potom i bacimo.
Odrasloj osobi dovoljno je 6-8 žlica tjestenine, a djetetu između 4 i 10 godina dovoljno je 4-6 žlica. Na našim mrežnim stranicama potraži smjernice i preporuke za serviranje pojedinih namirnica poput tjestenine, riže, povrća, mesa, ribe, orašastih plodova i drugih u odnosu na dob, kako bi smanjio/la stvaranje otpada od hrane u svom kućanstvu.
Ups, pogrešan odgovor!
Tjestenina i riža namirnice su koje često previše skuhamo, a potom i bacimo.
Odrasloj osobi dovoljno je 6-8 žlica tjestenine, a djetetu između 4 i 10 godina dovoljno je 4-6 žlica. Na našim mrežnim stranicama potraži smjernice i preporuke za serviranje pojedinih namirnica poput tjestenine, riže, povrća, mesa, ribe, orašastih plodova i drugih u odnosu na dob, kako bi smanjio/la stvaranje otpada od hrane u svom kućanstvu.
Bravo, točan odgovor!
U Hrvatskoj čak 76 posto ukupnog otpada od hrane potječe iz kućanstava, dok je prosjek Europske unije 53 posto. Znaš li da 51 posto građana redovno baca savršeno dobru hranu – ostatke pripremljenih obroka? Nemoj i ti biti dio te porazne statistike!
Ups, netočan odgovor!
U Hrvatskoj čak 76 posto ukupnog otpada od hrane potječe iz kućanstava, dok je prosjek Europske unije 53 posto. Znaš li da 51 posto građana redovno baca savršeno dobru hranu – ostatke pripremljenih obroka? Nemoj i ti biti dio te porazne statistike!
Bravo, točan odgovor!
Popis za kupnju tvoj je najbolji prijatelj u trgovini. Dok pišeš popis za kupnju, svakako pregledaj hladnjak, zamrzivač i smočnicu kako ne bi kupovao/la i skladištio/la namirnice koje već možda imaš u kući.
Osim toga, napravi tjedni plan obroka kako bi u tjednoj nabavci kupio/la sve potrebne namirnice - niti premalo niti previše!
Ako se držiš ovih pravila kupit ćeš samo ono što ti treba i na taj način smanjiti bacanje hrane te uštedjeti novac.
Ups, netočan odgovor!
Popis za kupnju tvoj je najbolji prijatelj u trgovini. Dok pišeš popis za kupnju, svakako pregledaj hladnjak, zamrzivač i smočnicu kako ne bi kupovao/la i skladištio/la namirnice koje već možda imaš u kući.
Osim toga, napravi tjedni plan obroka kako bi u tjednoj nabavci kupio/la sve potrebne namirnice - niti premalo niti previše!
Ako se držiš ovih pravila kupit ćeš samo ono što ti treba i na taj način smanjiti bacanje hrane te uštedjeti novac.
Ups, netočan odgovor
Usvoji jednostavno pravilo profesionalnih kuhara: Prvo unutra, prvo van (First In, First Out). Kada spremaš namirnice, pozicioniraj starije prema naprijed kako bi ih prve koristio/la bilo u hladnjaku, zamrzivaču ili smočnici.
Mudro je i na starije namirnice postaviti oznaku kao što je „Prvo pojedi ovo“ kako bi osigurao/la da i ostali ukućani prate pravila za smanjenje bacanja hrane.
Voće i povrće koje ispušta etilen (plin koji ubrzava sazrijevanje) poput jabuka i banana ne treba držati zajedno s zajedno s voćem i povrćem koje je osjetljivo na etilen: citrusi, kivi, bobičasto voće, grožđe, lubenice, dinje, krastavci itd. Na taj ćeš način produljiti trajnost i svježinu voća i povrća.
Bravo, točan odgovor!
Usvoji jednostavno pravilo profesionalnih kuhara: Prvo unutra, prvo van (First In, First Out). Kada spremaš namirnice, pozicioniraj starije prema naprijed kako bi ih prve koristio/la bilo u hladnjaku, zamrzivaču ili smočnici.
Mudro je i na starije namirnice postaviti oznaku kao što je „Prvo pojedi ovo“ kako bi osigurao/la da i ostali ukućani prate pravila za smanjenje bacanja hrane.
Voće i povrće koje ispušta etilen (plin koji ubrzava sazrijevanje) poput jabuka i banana ne treba držati zajedno s zajedno s voćem i povrćem koje je osjetljivo na etilen: citrusi, kivi, bobičasto voće, grožđe, lubenice, dinje, krastavci itd. Na taj ćeš način produljiti trajnost i svježinu voća i povrća.
Bravo, točan odgovor!
Višak kruha nareži na kriške i zamrzni ih kako bi pojedinačne kriške brže odmrznuo/la i koristio/la količinu koja ti treba. Kruh se brzo odmrzava na sobnoj temperaturi pa tako možeš napraviti i tost izravno iz zamrznutog kruha.
Ostatak kruha možeš iskoristiti i za izradu krušnih mrvica kod kuće. Kruh nareži na kriške ili kockice, osuši ga u pećnici na 100 °C, 30-60 minuta. Osušeni kruh izblendaj i krušne mrvice pospremi u hermetički zatvorenu posudu, najbolje staklenu.
Krušne mrvice možeš i aromatizirati ako u blender dodaš suhe začine kao što su češnjak, peršin, papar, sol i slično.
Ups, netočan odgovor!
Višak kruha nareži na kriške i zamrzni ih kako bi pojedinačne kriške brže odmrznuo/la i koristio/la količinu koja ti treba. Kruh se brzo odmrzava na sobnoj temperaturi pa tako možeš napraviti i tost izravno iz zamrznutog kruha.
Ostatak kruha možeš iskoristiti i za izradu krušnih mrvica kod kuće. Kruh nareži na kriške ili kockice, osuši ga u pećnici na 100 °C, 30-60 minuta. Osušeni kruh izblendaj i krušne mrvice pospremi u hermetički zatvorenu posudu, najbolje staklenu.
Krušne mrvice možeš i aromatizirati ako u blender dodaš suhe začine kao što su češnjak, peršin, papar, sol i slično.
Ups, netočan odgovor!
Nikada u nabavku namirnica nemoj ići gladan/na! Ako ideš u kupnju na prazan želudac, riskiraš da kupiš više hrane nego što zapravo trebaš, i da je potom baciš.
Ako si gladan/na, a planiraš obaviti kupnju, prije odlaska u trgovinu pripremi brzi obrok od namirnica koje već imaš, a nije loše niti popiti tekućine.
Bravo, točan odgovor!
Nikada u nabavku namirnica nemoj ići gladan/na! Ako ideš u kupnju na prazan želudac, riskiraš da kupiš više hrane nego što zapravo trebaš, i da je potom baciš.
Ako si gladan/na, a planiraš obaviti kupnju, prije odlaska u trgovinu pripremi brzi obrok od namirnica koje već imaš, a nije loše niti popiti tekućine.
Ups, netočan odgovor!
Čak 51 posto hrvatskih građana redovno baca savršeno dobru hranu – ostatke kuhanih obroka. Nemoj i ti biti jedan/na od onih koji neosviješteno bacaju hranu, resurse utrošene za proizvodnju hrane i novac, dok istovremeno svaki peti hrvatski građanin živi na rubu siromaštva i gladi. Nebrojeno je načina kako ostatke hrane možeš upotrijebiti za pripremu novog, ukusnog i nutritivno vrijednog obroka. Tako je ostatke pire krumpira bolje iskoristiti za brzu pripremu domaćih krumpirovih njoka nego ga primjerice kompostirati.
Inspiraciju možeš pronaći i na ovim mrežnim stranicama uz pomoć savjeta poznatih chefova Marina Medaka i Damira Tomljanovića.
Bravo, točan odgovor!
Čak 51 posto hrvatskih građana redovno baca savršeno dobru hranu – ostatke kuhanih obroka. Nemoj i ti biti jedan/na od onih koji neosviješteno bacaju hranu, resurse utrošene za proizvodnju hrane i novac, dok istovremeno svaki peti hrvatski građanin živi na rubu siromaštva i gladi. Nebrojeno je načina kako ostatke hrane možeš upotrijebiti za pripremu novog, ukusnog i nutritivno vrijednog obroka. Tako je ostatke pire krumpira bolje iskoristiti za brzu pripremu domaćih krumpirovih njoka nego ga primjerice kompostirati.
Inspiraciju možeš pronaći i na ovim mrežnim stranicama uz pomoć savjeta poznatih chefova Marina Medaka i Damira Tomljanovića.
Bravo, točan odgovor!
Dukat čokoladno mlijeko trajni je proizvod, a njegova oznaka „Najbolje upotrijebiti do“ govori o datumu do kada je proizvod najbolje kvalitete, a ne i o zdravstvenoj ispravnosti proizvoda.
Zato izaberi čokoladno mlijeko pred istekom roka trajanja jer na taj način smanjuješ bacanje hrane, čuvaš naš planet i štediš novac.
Ups, pogrešan odgovor!
Dukat čokoladno mlijeko trajni je proizvod, a njegova oznaka „Najbolje upotrijebiti do“ govori o datumu do kada je proizvod najbolje kvalitete, a ne i o zdravstvenoj ispravnosti proizvoda.
Zato izaberi čokoladno mlijeko pred istekom roka trajanja jer na taj način smanjuješ bacanje hrane, čuvaš naš planet i štediš novac.
Bravo, točan odgovor!
Slobodno daj priliku manje „savršenom“ voću i povrću jer na taj način utječeš na smanjenje otpada od hrane. Procjenjuje se da se 20-40 posto voća i povrća odbacuje zbog estetskih razloga, što znači da se stotine milijuna tona ovih namirnica ne iskoristi samo zato što ne zadovoljavaju određene estetske standarde.
Samo zato što je krastavac neravan, ne znači da nije odličnog okusa. Rajčica koja ne izgleda niti blizu onoj savršenoj često je najukusnija i najslađa pa tako i mrkva nepravilnog oblika.
Ups, netočan odgovor!
Slobodno daj priliku manje „savršenom“ voću i povrću jer na taj način utječeš na smanjenje otpada od hrane. Procjenjuje se da se 20-40 posto voća i povrća odbacuje zbog estetskih razloga, što znači da se stotine milijuna tona ovih namirnica ne iskoristi samo zato što ne zadovoljavaju određene estetske standarde.
Samo zato što je krastavac neravan, ne znači da nije odličnog okusa. Rajčica koja ne izgleda niti blizu onoj savršenoj često je najukusnija i najslađa pa tako i mrkva nepravilnog oblika.
Bravo, točan odgovor!
Kupnja prevelike količine hrane na akciji često vodi do prekomjerne kupnje, a potom i bacanja hrane, što je štetno za okoliš i kućni budžet.
Iako svi volimo akcije i akcijske cijene, važno je paziti da i tada kupuješ onoliko namirnica koliko ćeš u konačnici zaista i potrošiti.
Ups, pogrešan odgovor!
Kupnja prevelike količine hrane na akciji često vodi do prekomjerne kupnje, a potom i bacanja hrane, što je štetno za okoliš i kućni budžet.
Iako svi volimo akcije i akcijske cijene, važno je paziti da i tada kupuješ onoliko namirnica koliko ćeš u konačnici zaista i potrošiti.
Bravo, točan odgovor!
Ako nisi siguran/na možeš li pojesti cijelu porciju u restoranu, provjeri s konobarom veličinu porcije prije nego naručiš jelo.
Ukoliko nisi jako gladan/na, razmisli da naručiš manju porciju ili da preskočiš glavno jelo i uživaj u predjelima.
Porciju također možeš podijeliti s društvom s kojim si u restoranu, bez obzira jesu li to članovi obitelji, prijatelji ili kolege.
Hranu koju nisi pojeo/la zatraži da ti spakiraju i ponesi je kući kako bi je kasnije pojeo/la, odnosno podijelio/la s ukućanima.
Ups, netočan odgovor!
Ako nisi siguran/na možeš li pojesti cijelu porciju u restoranu, provjeri s konobarom veličinu porcije prije nego naručiš jelo.
Ukoliko nisi jako gladan/na, razmisli da naručiš manju porciju ili da preskočiš glavno jelo i uživaj u predjelima.
Porciju također možeš podijeliti s društvom s kojim si u restoranu, bez obzira jesu li to članovi obitelji, prijatelji ili kolege.
Hranu koju nisi pojeo/la zatraži da ti spakiraju i ponesi je kući kako bi je kasnije pojeo/la, odnosno podijelio/la s ukućanima.
Bravo, točan odgovor!
Za proizvodnju sirovine, preradu, proizvodnju i pakiranje hrane, njezino čuvanje i prijevoz trošimo ogromne količine resursa – vode, energije, goriva i drugih.
Za proizvodnju jednog kilograma banana potrebno je oko 790 litara vode, dok je za litru mlijeka potrebno oko 1.000 litara vode. Kruh i peciva zahtijevaju oko 1.600 litara vode po kilogramu, dok se za proizvodnju kilograma pilećeg mesa koristi oko 4.000 litara vode.
Bacanjem hrane bacaš i sve resurse korištene za njezinu proizvodnju, a njezinim se truljenjem stvaraju staklenički plinovi koji, između ostalog, imaju direktan utjecaj na klimatske promjene kojima svakodnevno svjedočimo.
Ups, pogrešan odgovor!
Za proizvodnju sirovine, preradu, proizvodnju i pakiranje hrane, njezino čuvanje i prijevoz trošimo ogromne količine resursa – vode, energije, goriva i drugih.
Za proizvodnju jednog kilograma banana potrebno je oko 790 litara vode, dok je za litru mlijeka potrebno oko 1.000 litara vode. Kruh i peciva zahtijevaju oko 1.600 litara vode po kilogramu, dok se za proizvodnju kilograma pilećeg mesa koristi oko 4.000 litara vode.
Bacanjem hrane bacaš i sve resurse korištene za njezinu proizvodnju, a njezinim se truljenjem stvaraju staklenički plinovi koji, između ostalog, imaju direktan utjecaj na klimatske promjene kojima svakodnevno svjedočimo.